Koji su najčešći mitovi o lijekovima i zdravlju koje farmaceuti svakodnevno čuju za pultom apoteke? Zašto je opasno vjerovanje da antibiotici liječe prehladu i gripu? Da li je prirodno uvijek i bezopasno? U ovom članku, kroz primjere iz dugogodišnje farmaceutske prakse, razotkrivamo najčešće zablude o lijekovima, vitaminima i dodacima prehrani. Saznajte zašto veća doza lijeka ne znači i bolje djelovanje, zbog čega nije dobro prekidati terapiju čim se osjetimo bolje te zašto nisu svi vitamini bezopasni. Kroz praktične savjete i stvarne primjere, naučite kako prepoznati dezinformacije o zdravlju i zašto je važno oslanjati se na provjerene izvore informacija i stručne savjete zdravstvenih radnika.
Kao magistrica farmacije s višegodišnjim iskustvom neposrednog rada u apoteci, svakodnevno se susrećem s različitim uvjerenjima o lijekovima i zdravlju. Neka od njih su bezazlena, druga mogu biti opasna. Hajdemo zajedno razotkriti najčešće mitove koje čujemo za pultom apoteke.
1. Mit: “Antibiotici pomažu kod prehlade i gripe”
Istina: Prehlade i gripe uzrokuju virusi, a antibiotici djeluju samo na bakterije. Uzimanje antibiotika kod virusnih infekcija nije samo beskorisno, nego može biti i štetno – povećava rizik od razvoja rezistencije bakterija na antibiotike.
Šta umjesto toga? Kod prehlade i gripe pomažu:
- odmor i hidratacija,
- vitamin C i cink,
- aimptomatska terapija (za kašalj, temperaturu, začepljen nos)…
2. Mit: “Prirodno je uvijek bezopasno”
Istina: Prirodno porijeklo preparata, lijeka ili neke supstance, nije garancija sigurnosti. Mnogi snažni otrovi su prirodnog porijekla! Biljni preparati mogu stupiti u interakcije s lijekovima i izazvati ozbiljne nuspojave.
Primjer iz prakse: Gospođa koja je uz varfarin (lijek protiv zgrušavanja krvi, tj. antikoagulans) počela piti čaj od kantariona, što je dovelo do interakcija i do značajnog smanjenja djelovanja varfarina.
3. Mit: “Treba uzeti jaču dozu, da brže djeluje”
Istina: Veća doza ne znači brže ili bolje djelovanje. Naprotiv, može dovesti do ozbiljnih nuspojava! Čak i bezreceptni lijekovi poput paracetamola (često korišteni analgetik i antipiretik) mogu biti opasni u previsokim dozama.
Zapamtite: Propisana doza je rezultat detaljnih kliničkih ispitivanja i predstavlja optimalan odnos djelotvornosti i sigurnosti.
4. Mit: “Mogu prestati s terapijom čim se osjetim bolje”
Istina: Preuranjeni prekid terapije, posebno kod antibiotika ili antidepresiva, može dovesti do pogoršanja stanja i bolesti ili razvoja rezistencije.
Savjet: Uvijek završite propisanu terapiju, čak i ako se osjećate bolje.
5. Mit: “Lijekovi se moraju čuvati u frižideru”
Istina: Osim ako nije drugačije naznačeno na pakovanju, većina lijekova se čuva na sobnoj temperaturi (do 25°C), na suhom i tamnom mjestu. Frižider može čak narušiti kvalitet nekih lijekova.
6. Mit: “Generički lijekovi su manje kvalitetni”
Istina: Generički lijekovi prolaze iste stroge kontrole kvaliteta kao i originalni. Sadrže istu aktivnu supstancu i moraju dokazati jednaku djelotvornost.
Zanimljivost: Razlika u cijeni nastaje jer proizvođači generika ne moraju ulagati u istraživanje i razvoj lijeka.
7. Mit: “Lijekovi za spavanje su bezopasni jer su na recept”
Istina: Lijekovi za spavanje mogu izazvati ovisnost i imaju brojne nuspojave. Trebaju se koristiti kratkotrajno i isključivo po preporuci ljekara.
Alternativni pristup: Prvo pokušajte s metodama za bolju higijenu sna:
- redovan raspored spavanja,
- izbjegavanje ekrana prije spavanja,
- fizička aktivnost tokom dana,
- relaksacijske tehnike kao priprema za spavanje…
8. Mit: “Više vitamina – bolje zdravlje”
Istina: Iako su vitamini esencijalni za zdravlje, njihov prekomjerni unos može biti štetan. Posebno je važno razumjeti razliku između vitamina topivih u vodi i onih topivih u mastima. Vitamini topivi u mastima (A, D, E, K) se skladište u tijelu i mogu dostići toksične nivoe. Čak i vitamin C u velikim dozama može izazvati probavne smetnje.
Savjet iz prakse: Uravnotežena prehrana obično osigurava dovoljno vitamina. Dodatke prehrani uzimajte samo kada za to postoji stvarna potreba, idealno uz konsultaciju sa zdravstvenim radnikom.
Zapamtite: Više nije uvijek bolje. Ključ je u balansiranom unosu prema individualnim potrebama.
Kako prepoznati dezinformacije o zdravlju?
- Provjerite izvor informacija.
- Budite skeptični prema “čudesnim” lijekovima.
- Konsultujte se sa zdravstvenim radnicima.
- Pratite provjerene zdravstvene portale.
U eri društvenih mreža i instant informacija, važnije je nego ikad oslanjati se na provjerene izvore i stručne savjete. Vaš farmaceut je uvijek tu da odgovori na pitanja i razjasni nedoumice – zato slobodno pitajte!
⚠️ Napomena: Ovaj članak služi u informativne svrhe i ne zamjenjuje individualni savjet zdravstvenog stručnjaka. Za specifična pitanja o vašoj terapiji, uvijek se posavjetujte sa svojim ljekarom ili farmaceutom.
