Jeste li primijetili da se tijekom zimskih mjeseci osjećate bezvoljno, umorno i tužno bez posebnog razloga? Možda patite od sezonskog afektivnog poremećaja (SAD), stanja koje pogađa oko 10% populacije tokom zimskog perioda.
Što je sezonski afektivni poremećaj?
SAD je oblik depresije koji se javlja u određeno doba godine, najčešće tokom zimskih mjeseci kada su dani kraći, a izloženost prirodnom svjetlu značajno smanjena. Istraživanja pokazuju da promjene u izloženosti svjetlosti utiču na proizvodnju neurotransmitera u mozgu, posebno serotonina i melatonina.
Glavni simptomi
Konstantan umor i nedostatak energije
Osobe sa SAD-om često opisuju osjećaj “olovnih nogu” i stalnog umora koji se ne popravlja ni nakon kvalitetnog noćnog sna. Ovaj umor značajno utiče na svakodnevne aktivnosti i radnu sposobnost.
Pojačana potreba za slatkom hranom
Karakteristična je snažna želja za ugljikohidratima, posebno rafiniranim šećerima. Ova promjena u prehrambenim navikama često vodi do povećanja tjelesne težine tokom zimskih mjeseci. Istraživanja pokazuju da je ova žudnja ili potreba povezana s pokušajem tijela da prirodno podigne nivo serotonina.
Problemi sa spavanjem
Paradoksalno, unatoč stalnom umoru, osobe sa SAD-om često imaju poteškoće sa spavanjem. Mnogi prijavljuju probleme sa snom, često buđenje tokom noći ili pretjeranu pospanost tokom dana. Ove smetnje direktno su povezane s poremećenom proizvodnjom melatonina.
Poteškoće s koncentracijom
“Magla u mozgu” čest je simptom koji pacijenti prijavljuju. Otežano pamćenje, problemi s donošenjem odluka i smanjena produktivnost na poslu ili u školi tipične su manifestacije ovog simptoma.
Socijalno povlačenje
Osobe počinju izbjegavati društvene kontakte, pokazuju smanjeni interes za aktivnosti koje su im ranije pričinjavale zadovoljstvo. Ovo povlačenje često produbljuje osjećaj izoliranosti i pogoršava ostale simptome.
Kako farmacija može pomoći?
Savremena farmacija nudi višestruke pristupe u borbi protiv sezonskog afektivnog poremećaja. Vitamin D, kalciferol, često nazivan “vitaminom sunca”, pokazao se kao ključan faktor u regulaciji raspoloženja. Novija istraživanja potvrđuju da suplementacija vitaminom D može značajno ublažiti simptome SAD-a, posebno kada se nivo ovog vitamina održava unutar optimalnih vrijednosti.
Prirodni pripravci također pronalaze svoje mjesto u terapiji. Kantarion, čija je učinkovitost potvrđena brojnim kliničkim studijama, djeluje na povećanje nivoa serotonina u mozgu. Međutim, važno je napomenuti da se mora uzimati pod nadzorom stručnjaka zbog mogućih interakcija s drugim lijekovima.
Kada je riječ o klasičnoj farmakoterapiji, moderna medicina nam nudi nekoliko učinkovitih opcija. Selektivni inhibitori ponovne pohrane serotonina (SSRI) antidepresivi pokazali su se posebno korisnima u težim slučajevima SAD-a. Važno je naglasiti da se ova terapija primjenjuje isključivo pod nadzorom ljekara i to samo u situacijama kada prirodni pripravci i promjene životnog stila nisu polučili željene rezultate, te kada simptomi značajno narušavaju kvalitet života i svakodnevno funkcioniranje osobe. SSRI terapija nije prva linija obrane protiv SAD-a i nikako se ne smije započinjati samoinicijativno.
Uz navedene pristupe, savremena farmacija i medicina općenito nude i dodatne mogućnosti u borbi protiv sezonskog afektivnog poremećaja – od ciljane primjene specifičnih mikronutrijenata poput 5-HTP-a i L-triptofana, preko naučno dokazanih blagodati aromaterapije bergamotom i lavandom, do kronomedicinskog pristupa koji naglašava važnost usklađivanja terapije s našim prirodnim biološkim ritmom – sve su to opcije koje, uz stručnu podršku i individualizirani pristup, mogu značajno doprinijeti kvalitetu života tokom zimskih mjeseci.
